HNOS - Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Zašto su bile potrebne promjene?

Motivacija kod dijela učenika bila je vrlo slaba:
- preteško – enciklopedijsko gradivo
- memoriranje – često bez razumijevanja
- nepoticajne metode i oblici rada

PREDAVAČKA NASTAVA (NEDJELOTVORNA): u tradicionalnim sustavima učenička aktivnost svodi se na slušanje i gledanje

ISKUSTVENA I ISTRAŽIVAČKA NASTAVA (DJELOTVORNA): u suvremenim sustavima učenici slušaju, gledaju, čine i doživljavaju

HNOS – škola po mjeri učenika

S ciljem razvijanja "škole po mjeri učenika" izraden je Hrvatski nacionalni obrazovni standard kao osnova za promjene u programiranju i načinu rada u osnovnom školstvu. HNOS uvodi rasterećenje uklanjanjem suvišnih obrazovnih sadržaja, suvremeni način poučavanja temeljen na istraživačkoj nastavi, samostalnom i skupnom radu te primjenjivom znanju i vještinama.

Učitelj - nositelj kakvoće odgoja i obrazovanja

Učitelj je ključ svakog uspjeha u obrazovanju. Učitelj je oblikovatelj odgojno-obrazovnog procesa, glavni poticatelj i suradnik učenicima u razvoju njihovih znanja i sposobnosti. Učitelj ima važnu ulogu u postavljanju jasnih i ostvarivih obrazovnih ciljeva u konkretnim uvjetima. Na temelju obrazovnih ciljeva učitelj može odrediti konkretne obrazovne standarde. Ne smije se zaboraviti da samo kreativan i zvanju predan učitelj može razvijati kreativnost kod učenika. Stoga nije jednostavno mijenjati stereotipe u nastavi, pa uspjeh promjena ovisi o kakvoći izobrazbe i trajnom stručnom usavršavanju učitelja. Početno obrazovanje, pripravništvo i trajno stručno usavršavanje učitelja postaju prioriteti u procesu unapredenja odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

Ciljevi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda:
  • rasterećenje učenika smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadržaja usmjerenih prema zapamćivanju i reproduciranju
  • nastava utemeljena na procesu poučavanja umjesto isključivo na predavanju / izlaganju
  • poučavanje usmjereno prema učeniku, uvažavajući učenikove sposobnosti i naravne sklonosti
  • uvođenje učenika u istraživački usmjerenu nastavu
  • stjecanje trajnih i uporabljivih znanja
  • stjecanje sposobnosti i umijeća
  • razvijanje sposobnosti za rješavanje problema i donošenje odluka
  • razvijanje poduzetničkog duha
  • osposobljivanje za cjeloživotno učenje
  • jačanje odgojne uloge škole
  • jačanje suradnje škole i lokalne zajednice
  • stjecanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti

Nastava je u manjoj mjeri frontalna:

  • različiti oblici i metode poučavanja
  • izvanučionička i terenska nastava - koristiti stvarni svijet kao izvor znanja
  • istraživačka nastava
  • poticati rad u paru, skupni rad i timski rad

- - Tekst je preuzet iz publikacija Ministarstva znanosti obrazovanja i športa - -